Filozofija, ideologija i mitologija
Autor: Denis
Petak, 20.04.2012. 09:00

 

 

"Ne bojte ih se, dakle. Ta ništa nije skriveno što se neće otkriti, ni tajno što se neće doznati. Naprotiv, sve što u tami rekoste, na svjetlu će se čuti; i što ste po skrovištima u uho šaputali, propovijedat će se po kro­vo­vi­ma."

(Mt 10, 26; Lk 12, 3)

 

 

Svjetonazori, filozofije i vjerovanja posvuda su zastupani; od znans­tve­ni­ka, političara i financijskih magnata, od tajnih loža, religija i ezo­te­ri­ka, od masovnih medija i škola, od "najviših" do "najnižih". Od svakoga. I svi vjeruju da su u pravu.

Jesu li jedni više u pravu od drugih? Može i smije li se praviti razlika? Ili je sve relativno? Je li svejedno što vjerujemo? Jesmo li uspostavili filozofsku, odnosno ideološku samovolju bez kriterija i mjerila prema kojima bismo ustanovili što je istina? Postoji li uopće nešto kao istina?

Kad odgovaramo na ova pitanja, mi, dajući odgovor, zauzimamo stajalište koje ovisi o onome što nazivamo "znanjem". Što "znamo", ovisi o tome što vjerujemo. Čovjek vjeruje u ono što vidi, a vidi uglav­nom ono u što vjeruje!

Vjerujem da je moguće sve različite poglede na svijet postaviti u jedan viši međuodnos i razlučiti "svjetlost" od "tame".

Jer svjetlost ne stvara sjenu.

U ovoj knjizi riječ je o predstavljanju svjetonazora, a ne o predstavljanju i ocjenjivanju određenih grupa ili osoba. (Rasprava o "tajnom znanju", "ezoteriji", "okultizmu", "sektama" i "guruima" – od objektivnih do polemičkih – ima već dovoljno).

U svojim dosad objavljenim knjigama upustio sam se, iz različitih aspekata, u razmatranje pitanja teističkoga, ateističkoga i ma­te­ri­ja­lis­ti­čkoga svjetonazora: Odakle dolaze? Što su njihovi sadržaji, motivi i posljedice? Tko ih zastupa i gdje nalazimo njihove tragove u prošlosti i sadašnjosti, u aktualnim svjetskim zbivanjima? Iako se ova pitanja rijetko postavljaju, ona su od osnovnog značaja i ovdje ih želim ponovno obuhvatiti. Međutim, ovaj put ne toliko iz perspektive "multidimenzionalnoga kozmosa", već kao temelj jedne duhovno-filozofske analize. Što god čovjek čini, određeno je "filozofijom"; svjetonazorima, motivima, ciljevima. Ono što ljudi vjeruju, čine i čemu teže, uglavnom ne proizlazi iz slobodne volje, nego iz mnogih drugih činilaca, posebice vanjskih okolnosti, osobnih razmišljanja, sklonosti i odbojnosti. Ovi činioci su izraz osobne "rezonancije", odnosno vlastite unutarnje motivacije i usmjerenja svijesti. Ljudi vrlo malo biraju neposredno slobodnom voljom; većina toga u životu posljedice su drugih uzroka ...

Posljednjih godina na predavanjima sam ove teme uvijek iznova iznosio drukčijim riječima, objedinjujući osnovne točke koje sam već iznio u knjigama. Za publiku je to bilo nadahnjujuće i uzbudljivo, a za autora izazovno i poučno. Kroz taj kreativni stil predavanja, i povratni odjek od publike, mogao sam produbiti teme, preispitivati ih i proširivati, i tijekom vremena iskristalizirala se jedna "duhovno-filozofska" sistematika koja omogućuje predočiti mnoštvo međuodnosa na obuhvatan i životno blizak način. Kad sam sve to odlučio napisati u jednoj knjizi, u prirodi stvari leži da ću morati obuhvatiti određene teme o kojima je već bilo riječi u drugim knjigama. Međutim, time ne dolazi do doslovnih ponavljanja i osobnih citata, jer ova knjiga nije "The best of" – izbor iz dosadašnjih. Ako nekada odjeknu teme iz prethodnih knjiga, događa se to u okviru novih međuodnosa i s potpuno novim stavovima.

Ponavljanje važnog sadržaja je važno, kaže se, posebice kada na taj način dolazi do rasvjetljavanja tema s više strana – u idealnom slučaju rasvjetljavanja sa svih strana. Kod ovdje postojećih tema sigurno je od pomoći "isto" čuti drugim riječima – pa i svjetovne teme stalno se ponavljaju u novim varijacijama. Svaki dan i svaki sat masovni mediji šalju u eter svoje "strahovijesti". Neprestano nam pre­no­se sasvim određena stajališta, poput: terorizam je najveći problem današnjice, svi moramo zaraditi novac, čovjek nikada nije bio tako napredan kao danas, naši su prvobitni preci bili primitivni, i na­po­sljet­ku, život je nastao iz materije. Sva ova stajališta proizlaze iz sasvim određenih svjetonazora, imaju određene posljedice i služe određenim interesima. To nisu jedina moguća stajališta i svakako nisu naj­pri­hvat­lji­vija.



 
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska.