Svojstveno je vremenu u kojem živimo da se značajna pitanja, naime filozofska, rijetko koriste, a to je zato što su neekonomična, "ne donose ništa" (Mudrošću se, izgleda, ne postiže profit).

Ipak, upravo danas imamo mogućnost dobiti opširne odgovore; prilika koja još nikad na ovaj način nije ponuđena. Duhovno znanje je danas opće dobro, čak i kad čovječanstvo toga nije svjesno ili ponudu ne prepoznaje. Ranije se ono prenosilo samo u školama misterija i malim krugovima izabranih, jer je okružje bilo iznimno neprijateljsko; k tome je postojala opasnost od pogrešnog razumijevanja i zloupotrebe – što postoji i danas u području ezoterije, modernom "utočištu" du­hov­nog znanja.

Iznenađujuće, danas u ezoteriji jedva postoji knjiga koja samokritički promatra vlastitu "scenu" – pri čemu se mora naglasiti da je mnogo više toga u našem svijetu ezoterijsko i okultno nego što se op­će­ni­to pretpostavlja.

Kad radim kritičke analize, time ne želim ezoteriju paušalno osuđivati ili čak sotonizirati, kao što to čine "bibliokršćanski" kritičari. Naprotiv, činjenica da je nekad tajno znanje danas slobodno dostupno pokazuje da živimo u fazi prevratničkog razvoja. Mnogi posvećeni koji su se već ranije bavili ezoterijom i misterijima danas su se opet inkarnirali na Zemlji i bude se prema svojoj višoj svijesti koja široko nadilazi iskustva sadašnjeg života. U ovom širokom kontekstu filozofija više nije nešto jednostrano i teoretsko, već mito-logička spoznaja koja obuhvaća i intelektualno znanje i intuitivni, unutarnji doživljaj. Mistika i božanska objava danas više nisu ograničeni samo na nekoliko "svetaca" i pustinjaka. Svi mi možemo iskusiti Boga i živjeti u toj svijesti sada i ovdje, a ne za deset godina ili nakon smrti kad "pođemo u nebo". Pustinjaci i filozofi u svakom slučaju mogu biti u stanju to doseći, no ključ koji nam danas stoji na raspolaganju puno je univerzalniji i konkretniji. U Bibliji (Mt 18, 20) nalazimo jednu neposrednu uputu: "Gdje su dvojica ili trojica sabrani u moje ime, tu sam i ja među njima."

Kada bih morao reći koja je najvažnija rečenica u mojoj knjizi, bila bi to gore navedena, jer ona također otkriva odakle je potekla inspiracija za knjigu.

Armin Risi, ljeto 2004.

Sažetak

• Nije svejedno što vjerujemo i zato mora biti moguće pronaći kriterije po kojima možemo razlikovati istine i poluistine, "svjetlost" i "sjenu".
• Put prema spoznaji i otkrivenju je hodanje po hrptu planine, s obje strane okružen strminama.
• Filozofija (isto tako i "religija") danas je uglavnom samo ideologija.
• Tragika težnji ka spoznaji: sredstva te težnje – osjetilna spoznaja i moć razmišljanja – od prirode su ograničena. Kad se filozofija i znanost samo jednostrano oslanjaju na ova sredstva, ni veliki duhovni napori nisu dovoljni da bi se odgovorilo na osnovna pitanja čovječanstva; ni na opća, ni na ona o vlastitom životu.
• Sveobuhvatno povezivanje mythosa i logosa omogućuje jasno de­fi­ni­ra­nje filozofije, znanosti, duhovnosti, religije i mistike, omo­gu­ću­je identificirati svaku ideologiju kao jednu od mnogih mogućih iz­ve­de­ni­ca jednostranosti.
• Multidimenzionalna slika svijeta nije samo logička, već mito-logička i uzdiže filozofiju u veći, duhovni kontekst, koji također obuhvaća i sva pitanja našega materijalnog postojanja. Jedan takav sveobuhvatni pogled je i temelj ove knjige, jer je ona po strukturi i postavljenom cilju "duhovno-filozofski priručnik". Sadrži filozofske analize i sažete prikaze različitih osnovnih pitanja, od dualnosti do duhovnosti.
• Unutarnji doživljaj božanske spoznaje i ljubavi je zajednički cilj mythosa i logosa, i ne može se doseći samo kroz intelektualne napore i vanjske aktivnosti. Otkriva se u odgovarajućem duhovnom okružju kojeg svaki čovjek može otkriti i njegovati kao ispunjenje prethodnih inkarnacija. Posredovanje inspiracije u takvoj praktičnoj preobrazbi je ono na što se ova knjiga naslanja.