* * *

Sada bi valjalo reći nešto i o selfu (kod nas se ponekad prevodi i kao sebstvo i jastvo). Freud nije koristio ni ego ni self već njemačko das Ich (ja). Ego je posljedica latinizacije koja se dogodila kod prijevoda na engleski jezik25 (valjda zbog znanstvenijeg prizvuka). Freud je koristio ‘das Ich’ govoreći o umu koji je sposoban biti svjestan aktivnosti koje je inicirao, kao i o podložnoj strukturi koja se koristi za te aktivnosti tako da su ta dva koncepta izvorno bila usko povezana (Sleeth, 2006., 248).Sleeth, D. B. (2006.), The Self and the Integral Interface: Toward a New Understanding of the Whole Person. U: The Humanistic Psychologist, 34(3): 243-261 Drugim riječima, o selfu se može govoriti kao o izvršiocu uma (“ego”) i selfu kao cjelokupnoj osobi (Masterson, 1990., 21).Masterson, J. F. (1990.), The search for the real self: unmasking the personality disorders of our age, New York, The Free Press Nakon Freuda pojavilo se toliko definicija selfa da neki smatraju da je taj pojam gotovo potpuno izgubio značenje (npr. Sleeth, 2006., 243).Sleeth, D. B. (2006.), The Self and the Integral Interface: Toward a New Understanding of the Whole Person. U: The Humanistic Psychologist, 34(3): 243-261

Prevedeno rječnikom Radnog modela, Freudov ‘das Ich’ mogao bi predstavljati primarni podidentitet i najmanje Um, odnosno i fizičko tijelo (zbog poveznice sa živčanim sustavom). To onda implicira i Eterično tijelo jer ono predstavlja poveznicu između psihe i fizičkog. Nataša je taj sustav nazvala Niži ego:

/6/

Denis

[...] gdje je ego u čitavoj našoj priči? Spominjemo li ga mi drugim imenom ili ga se dosad nismo dotakli?

Nataša

A mi ga spominjemo ... ego čini fizičko, Eterično i Um bez ovog dijela Astrala koji je ispod [Podsvjesno]. Znači samo onaj dio koji je osviješten, to je niži ego.

Denis

Znači i fizičko i Eterično tijelo?

Nataša

Tako je ... sve ono čega smo svjesni. I onaj dio Eteričnog koji je u fizičkom kojeg smo svjesni kao nekakve svoje snage.

Denis

Dobro, i koji dio si rekla gore?

Nataša

Um. ... je u Astralnom dijelu, ali [Niži] ego ne obuhvaća ovaj dio kojeg nije svjestan.

Denis

To je ono ispod i iznad Uma?

Nataša

Da.

Denis

Znači to je “kompleksna životinja”?

Nataša

Pa je, ali ne bi drugačije mogao funkcionirati.

Denis

Dobro, znači i one Amebe [Jungovi kompleksi] koje su nam bile u donja dva tijela su u stvari isto dijelovi Nižeg ega?

Nataša

Naravno, da.

Ovo pomalo nalikuje onome što je Jung opisao na sljedeći način:

“Ego, kako specifičan sadržaj svjesnosti, nije jednostavan ili elementaran, nego kompleksan faktor i kao takvog ga se ne može iscrpno opisati. Iskustvo pokazuje da počiva na dva naizgled različita uporišta: somatskom i psihičkom.

Somatsko uporište proizašlo je iz ukupnosti endosomatske percepcije, koja je već jednim dijelom psihičke naravi i pridružena egu pa time i svjesna. Stvara se endosomatskim podražajima od kojih su samo neki prešli prag svjesnosti.” (Jung, 1979., 3 §3, moj prijevod26)

Jung, C. G. (1979.), The Collected Works Vol. 9, Part II – Aion: Researches into the Phenomenology of the Self, Bollingen Series, Princeton University Press

 

“The ego, as a specific content of consciousness, is not a simple or elementary factor but a complex one which, as such cannot be described exhaustively. Experience shows that it rests on two seemingly different bases: the somatic and the psychic.

The somatic basis is inferred from the totality of endosomatic perceptions, which for their part are already of a psychic nature and are associated with the ego, and are therefore conscious. They are produced by endosomatic stimuli, only some of which cross the threshold of consciousness. ”

Murray Stein objašnjava kako Jungov ego ne uključuje fizičko/somatsko ali ga doživljava/percipira kao “psihičku sliku” (Stein, 1998., 24, 25).Stein, M. (1998.), Jung's Map of the Soul – An Introduction, Chicago, Open Court Pretpostavljam da je ovo u skladu s mentalnom (umnom) reprezentacijom Johna Kihlstroma (2012., 371)Kihlstrom, J. F. (2012.), Searching for the Self in Mind and Brain. U: Social Cognition, 30(4):367-379 koji kaže da se self može protumačiti kao mentalna predodžba samoga sebe koja se načelno ne razlikuje od predodžbi drugih osoba, za što su najznačajnije tri reprezentacije: self kao koncept, tj. koncept o sebi (engl. self-concept), self kao slika (self-image) i self kao sjećanje, tj. poimanje sebe zbog kontinuiteta postojanja (autobiographical self)27. Jednostavnije rečeno: naša se samosvijest temelji na prihvaćanju puke mogućnosti da je takvo što moguće, na temelju slike o sebi i naših sjećanja. To nas vraća na početku spomenute slike o tome što mislimo da jesmo umjesto onoga što stvarno jesmo.

25 ^Dodatnu zbrku učinila je njemačka riječ seele koja označava i psihu i dušu. Budući da ne postoji odgovarajući engleski ekvivalent, u engleskom prijevodu Freudovih tekstova zamijenjena je ‘umom’ (mind) i kasnije ‘mentalnim aparatom’ (mental apparatus). Bruno Bettleheim htio je ispraviti ovu nepravdu ukazujući na to da Freud nije govorio o umu već o “duši” (Bettleheim, 1982., 71).Bettelheim, B. (1982.), Freud and Man's Soul: An Important Re-Interpretation of Freudian Theory, Vintage books Stavljanje duše u navodnike sasvim je primjereno jer nefizička duša za Freuda nije postojala.
26 ^Endosomatsko – unutartjelesno.
27 ^(Neuro)znanstveno gledajući ne postoji onaj koji “poima” jer bi se to moglo protumačiti nepopularnim “čovječuljkom” (homunculusom). Zato bi trebalo pokušati pronaći “neuralnu reprezentaciju”, tj. određenu fiziološku strukturu u mozgu koja je zadužena za osjećaj sebe samoga, sebstva ili selfa. Ovo, kao i velik dio drugih opravdanja ili ukazivanja da se nešto ne smije tumačiti čovječuljkom upravo pokazuje da stvari idu u smjeru Bića/duše.
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .