Vratimo se sad na problem “um-mozak.” U nastavku donosim nekoliko isječaka iz naših razgovora na tu temu koji bi mogli dati neke nove ideje.
|
/6/ |
|
|
Denis |
[...] kako vidiš vezu mozga i Uma? |
|
Nataša |
Otprilike kao tipkovnica i kutija od kompjutera. Drugim riječima, mi možemo Umu iz različitih dijelova poslati informaciju i iskomunicirati... |
|
Denis |
Ali ne nužno iz mozga? |
|
Nataša |
Ne, dakle možeš se poslužiti i mišem, a ne tipkovnicom. Bolje bi bilo reći da je miš mozak, dok je tipkovnica ostatak tijela. Na tipkovnici ima puno više tipaka ... |
|
Denis |
U stvari mišem, tj. mozgom najbrže se dolazi do... |
|
Nataša |
Tako je, mozgom ... on je shortcut [prečac] ... |
|
Denis |
Zar on nije organ Uma? |
|
Nataša |
Ne, on je jedan od organa Uma, ali nije jedini. |
Iako ni prije nego što sam ovo čuo nisam rezonirao da je “um u mozgu”, pretpostavljao sam da bi mogla vrijediti tvrdnja da je mozak organ uma (baš kao što je oko organ vida ili uho sluha). Koncept po kojem bi u stvari čitavo naše tijelo na određeni način moglo biti organom Uma, bio je i više nego iznenađujuć.
|
/31/ |
|
|
Denis |
[...] Ako gledamo vezu Um-mozak, što bi mogla dobiti po pitanju projekcije onoga što je na pojedinim Pločicama Uma na sam mozak? Znači, kako sadržaji organa mozga korespondiraju sa sadržajima pločica Uma? Može li se tu povući neka paralela? |
|
Nataša |
Može, daju hologramsku sliku. |
|
Denis |
Tko, kome? |
|
Nataša |
Um mozgu koji to onda ... koji to zapravo prima putem... ne putem osjetila nego ... |
|
Denis |
On sam je prijemnik? |
|
Nataša |
Tako je. On je “hologramski prijemnik” u kojem se sve to može dogoditi, dakle tu se nalaze osjetila koja pomažu stvarati te hologramske slike, kao i zvukove, dakle kompletiranje informacije ... i mi pomoću tih osjetila prikupljamo informacije iz okoline i stvaramo slike ... i Um na isti način projicira hologramske slike da bi ih mozak mogao prevesti na jezik koji je nama prepoznatljiv zato što nam je prepoznatljiv način zapravo ovoga što vidimo, čujemo, on u stvari djeluje kao nekakav pretvornik koji prebacuje iz ... |
|
Denis |
Znači li da mozak nije samo prijemnik, već da može biti i predajnik, da može nešto i ubaciti u Um? |
|
Nataša |
On ubacuje u Um onoliko koliko i bilo koji drugi organ ... nije on isključen iz tog procesa. |
|
Denis |
Hoćeš reći da ove neke niže funkcije mogu puniti “gornji” Astral [područje izvan fizičkog i Eteričnog], a da mozak u tome ne učestvuje? |
|
Nataša |
Tako je. |
U ovom isječku smo, osim još jednog nagovještaja da se Um može “puniti” iz svakog dijela tijela (a ne samo iz mozga), dobili još jednu zanimljivu informaciju: Um svoje sadržaje (pohranjene po Pločicama) projicira kao hologramsku sliku na/u mozak! Ovo ne ide u prilog teoriji modularnosti, nego je vjerojatno sukladno jednoj drugoj, već spomenutoj teoriji, onoj holonomskog mozga, Pribrama i Bohma.
Rupert Sheldrake se, kada je u pitanju um, zalaže za ideju proširenog uma (engl. Extended Mind) kao polja koje je ukorijenjeno u našim tijelima, posebice u mozgu, a širi se izvan granica fizičkog tijela. Isto tako smatra da je teorija “um u mozgu” suviše ograničavajuća (Sheldrake, 1987a.).Sheldrake, R. (1987a.), Extended Mind, Power, & Prayer: Morphic Resonance and the Collective Unconscious - Part III. U: Psychological Perspective, 19(1):64-78 Nažalost, smatram da Sheldrake u istom tekstu prebrzo izvodi zaključak da smo zato svi zajedno povezani (po načelu “sve je jedno”), uzdižući se stepenicu više i olako projicirajući neka dobra razmišljanja iz životinjskog i biljnog svijeta na ljudska bića, gubeći tako iz vida individualnost Uma (i Astralnog tijela!) kao fenomena karakterističnog ljudskom biću. Bez obzira na to, smatram da je prošireni um koji zagovara Sheldrake daleko stvarnija ideja od onoga na što se pod istim nazivom može naići kod nekih znanstvenika i filozofa uma.
