Isto tako vjerujem da bi u daljnjem istraživanju bilo korisno ostaviti po strani rašireno vjerovanje proisteklo iz teoretiziranja Einsteinove specijalne teorije relativnosti24 da je vrijeme četvrta dimenzija (ovime ne želim sugerirati da vrijeme uopće ne postoji ili da ne bi moglo biti jedna od “dimenzija”).

Svako “vozilo” koje možemo vidjeti kao ljudsko biće povezano je sa Svjetlom pomoću tanke svjetlosne niti (neki je znaju nazivati srebrna nit25). Čini se da je ta nit prisutna od samog početka, tj. od začeća. Navodim isječak transkripta iz rada s osobom koju ću nazvati Marta koja je imala prilike doći do nekih podatka o svom utjelovljenju:

Što još možemo reći o Svjetlu? Pa prva je asocijacija, tj. redukcija bila da izgleda kao “pikado ploča” (engl. Dartboard) s puno različitih zona koje se koncentrično šire od centra prema rubovima ploče. U stvarnosti, ovo je u najmanju ruku 3D sfera (kugla ili “napuhani balon”), odnosno puno prije 4D sfera (hipersfera) za koju je inače karakteristično da se u svojoj četvrtoj “prostornoj” komponenti širi u beskonačnost26! Ono što je možda važnije razumjeti jest to da je svako ljudsko biće povezano s točno određenom zonom te “pikado ploče”, što bi trebalo ukazivati na postignutu svijest Bića.

Naivnosti ovakvog prikaza doprinosi i nedostatak manifestiranog i nemanifestiranog konteksta. Pod prvim mislim na ono po čemu hodamo, planet Zemlju, a pod drugim ostale razine svjesnosti koje su (razvojno?) iznad ili ispod svjesnosti koju su postigla ljudska bića. Iako to dodatno proširenje ovdje neću predstavljati, bilo bi korisno imati na umu postojanje sveprisutne tamne strane. Za kraj donosim još jedan kratak isječak o utjelovljenju, ovoga puta iz Natašinih usta: