3. Predavanje
Petak, 23.12.2011. 11:45

31. Neidentifikacija

Neidentifikacija je kretanje energije van Pogrešnog Rada. To je sila između mehaničnosti i hotimičnosti. Da bi bili slobodni izabrati hotimičnost, morate se osloboditi svojih Identifikacija i prohtjeva. Ako vas motivira sebičnost ili vlastiti program, vi ste Identificirani i niste slobodni napraviti istinski izbor.

Neidentifikacija je napor koji poduzimate i koji oslobađa snagu za transformaciju. To je stanje nesebičnosti, ili praznine, ili nevezanosti o kojemu se govori u Radu. Događa se kada izaberete ne izraziti ili ne odobravati vaše uobičajene mehaničke reakcije. Tijekom Rada možete iskusiti periode Neidentifikacije. To stanje dostupno vam je u svakom trenutku onda kad žrtvujete vlastite prohtjeve kako bi djelovali iz Svijesti, hotimično. To je stanje kojem težite baveći se Radom.

32. Žrtvovanje

Da bi dospjeli u stanje Neidentifikacije, morate nešto žrtvovati. U Radu žrtvujete sve što je lažno ili pogrešno, sebično ili negativno – što pripada Stečenoj Osobnosti, u korist samotranscendentne svijesti. Ako žrtvujete svoje osobne prohtjeve i želje, otkrit ćete da Neidentifikaciju možete postići snagom koju ste povukli iz Identifikacije s vlastitim programima.

Pravilno razumijevanje ideje žrtvovanja ključno je za ispravan put. Rad uči da morate platiti za ono što dobijete, i to je točno. Ono što morate žrtvovati kako bi Radili na sebi jest vaš sebični interes, vaša Stečena Osobnost sa svim svojim vrištećim mišljenjima, sviđanjima i nesviđanjima, stavovima i mržnjama. Postupivši tako, možete dostići više stanje svijesti zvano Neidentifikacija. Samo iz te točke možete oblikovati ispravne akcije. Dakle, žrtva koju morate napraviti da bi se razvili u Radu jest psihološka žrtva ega, kako bi napravili mjesta za rast svijesti i za prijemčivost na više utjecaje. Svaki napor koji poduzmete da bi se oslobodili neke identifikacije jest žrtvovanje. Svaki napor koji uložite u neizražavanje Negativnih emocija jest žrtvovanje. To su žrtve koje traži svaki autentični razvojni put, u ovom slučaju Rad. Ništa drugo ne može pridonijeti stjecanju svijesti. Ne možete kupiti svoj put do nje, i ne postoji vanjski rad koji vas može odvesti do nje. Žrtvovanje je suštinski, emocionalno/psihološki napor. Ono ima snagu i daje prostor za rast.

33. Patnja

Rad uči da postoje dvije vrste patnje – Potrebna i Nepotrebna Patnja. Obje osjećamo sasvim isto i općenito ih ne razlikujemo. Vaša patnja zbog javnog poniženja, na primjer, može biti teška koliko i patnja zbog gubitka bliskog prijatelja. Od presudne je važnosti početi uočavati razliku.

Svatko pati skoro neprestano tijekom života, neovisno o okolnostima. I tijekom života postoje istinski razlozi za stvarnu patnju. Međutim, Rad nas uči da je velika većina naše patnje nepotrebna. Nepotrebna Patnja izvire iz naših nezadovoljenih prohtjeva i želja. Stvarna Patnja plod je gubitka ljubavi, smrti bliske osobe, besmislenosti, stvarnog gubitka, bolesti, itd.

U Radu ćete uglavnom proučavati Nepotrebnu Patnju, jer ona je ta koju morate žrtvovati. Vaša Nepotrebna Patnja izvire iz Stečene Osobnosti i njenog Pogrešnog Rada. Svi oblici Unutarnje Konsideracije jesu Nepotrebna Patnja. Svi oblici negativnih Emocija jesu Nepotrebna Patnja. Svi oblici opravdavanja, straha, brige i nesigurnosti jesu Nepotrebna Patnja. Svi izvori Pogrešnog Rada imenuju se u obavljanju Rada i postupno se eliminiraju.

Postoji još jedan element kojeg ovdje treba spomenuti. Bavljenje Radom je hotimično upuštanje u dodatnu Nepotrebnu patnju u cilju razvoja. Vršenje praksi i vježbi Rada izaziva Nepotrebnu Patnju, i to treba napraviti voljno. Prihvaćanje procesa je Nepotrebna Patnja, i žrtvovanje vaše egocentrične psihologije u korist samotranscendentne psihologije je Nepotrebna Patnja. Kad ste u Radu, to činite sa svrhom.

34. Unutarnja odvojenost

U praksama i vježbama Rada dani su nam alati za korištenje protiv svakog Pogrešnog Rada kojeg uočimo. To su psihološki alati primjenjivi za naš psihološki razvoj.



 
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska.