Uvjerenje da hipnoza ne postoji dovodi do uvjerenja da niti ne možemo biti “hipnotizirani”. Ali i sam pojam “hipnotiziranost” zahtijeva objašnjenje jer se pojavljuje u različitim kontekstima – kao stanje i kao posljedica stanja. U potonjem slučaju riječ je o odlučivanju i ponašanju pod utjecajem neke sugestije koja se uspješno implementirala u našoj svjesnosti. Koristim ovdje izraz svjesnost kao izraz sveukupnosti nečije svjesnosti što onda uključuje i tzv. nesvjesno do kojeg je upravo moguće doći promjenom stanja svijesti. Na koji se način sugestije pohranjuju i dalje je misterij, ali čini se da one koje su završile u tzv. nesvjesnom imaju snažan utjecaj na naše daljnje djelovanje i s pravom se mogu nazvati programima kojih često nismo svjesni (o ovome će još biti riječi u 8. poglavlju).

Iskoristimo li hipnotiziranost kao sinonim za našu programiranost mogli bismo ustvrditi da je čovječanstvo danas postalo vrlo hipnotizirano. Razlog treba tražiti između ostalog u postignutom tehnološkom napretku, osobito na polju informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koji je omogućio da ponude naših hipnotizera/ programera postanu dostupne bilo gdje i bilo kada. Koliko su takve ponude za nas zaista privlačne i “životno važne” zahtijevalo bi posebnu analizu jer je sve teže razlučiti koliko su takve privlačnosti i važnosti stvorene upravo prethodnim programiranjem! U međuvremenu se dobrovoljno ili dobrano programirani prepuštamo hipnotizerima čija se propagandna mašinerija u svojim porukama izruguje hipnozi stavljajući je u cirkuski kontekst, a s druge strane sasvim otvoreno koristi programiranje u promijenjenom stanju svijesti, tj. očekivanja novih profita temelji na hipnotičkom učinku15.

Sadržaji nesvjesnog?

Sada bih mogao reći nešto i o tome zašto smatram da je naš dvojac u najboljem slučaju samo gruba aproksimacija onog što smatram prosvijetljenim bićem. Može se pretpostaviti da je Natašina svijest za vrijeme razgovora bila pomaknuta negdje u područje tzv. nesvjesnog. To je područje vrlo široko i u njemu je moguće pronaći druge “svjesnosti” ili sadržaje (vidi 6. poglavlje) od kojih su neki mogli utjecati na dobivene informacije ili se ponuditi kao odgovor na postavljeno pitanje. U ovakvoj kombinaciji ne bi trebalo zanemariti ni moje podsvjesne sadržaje koji su na neki način mogli utjecati na tijek razgovora (npr. prekidanje onoga što Nataša upravo govori i postavljanje pitanja koje bi nas moglo odvući s glavne teme).

Kad bi to bio slučaj, moglo bi se reći da je sve izrečeno uglavnom osobnog porijekla, bilo da je riječ o neosviještenim sadržajima ili o informacijama s kojima smo se već jednom susreli, zaboravili ih i sada su se ponovno pojavile u svijesti (tzv. kriptomnezija). Unatoč tome, ovo i dalje predstavlja zanimljiv primjer svega onog što je moguće pronaći u nečijem nesvjesnom. Ovdje se postavlja pitanje kako su se pojavili odgovori na ona pitanja za koja nisam niti slutio da bi ih mogao postaviti, s obzirom na to da su proizašla iz proučavanja meni do tada potpuno nepoznatih psihičkih pojava. Nataša, ne samo da nije bila upoznata s tom građom, nego je imala i problema u prenošenju viđenja, pa su joj nedostajali odgovarajući izrazi za njihovo opisivanje. Je li Nataša samo dobra u fantaziranju i izmišljanju priča (tzv. konfabulaciji)? Ni to nije isključeno, iako smatram da su takve pojave obrnuto proporcionalne postignutom stupnju promijenjenog stanja svijesti, a njezino je stanje svijesti bilo provjereno somnambulističko16.

Ako je i došlo do prijenosa mojih nesvjesnih sadržaja, i u tom je slučaju zanimljivo s koliko detalja su ponekad opisane određene pojave s kojima sam bio upoznat, ali i one s kojima sam se prvi put susreo. Osobno me uvijek iznova razveselilo kad bi iznijela podatke koji su bili upravo suprotni mojim trenutnim vjerovanjima i pretpostavkama (ono što bih upravo prema definiciji subjektivne validacije trebao odbaciti?).

15 ^“Bezazlen” primjer kako to danas izgleda može se vidjeti za vrijeme nogometne utakmice kad se u trenutku postizanja zgoditka na “aktivnim” reklamnim panoima koji okružuju igralište trenutno i preko reda pojavljuje poruka oglašivača koji je spreman platiti najviše. Emocionalnost je u tom trenutku na vrhuncu pa se može očekivati da će ona promijeniti stanje svijesti gledateljstva što predstavlja emocionalni ili afektivni premosnik (engl. affective bridge), jednu od metoda tzv. nehipnotičkih indukcija.
16 ^Korištena Elmanova hipnotička indukcija u sebi sadrži vrlo praktične testove postignute promjene stanja svijesti (Elman, 1964./1984., 99 Elman, D. (1964./1984.), Hypnotherapy, Glendale CA, Westwood Publishing Company ili James, 2000., 162, 163).James, T. (2000.), Hypnosis – A comprehensive Guide, Bethel CT, Crown House
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska .