Home U potrazi za dušom 9. Dualizam svjesno-nesvjesno
Dualizam svjesno-nesvjesno
Autor: Denis
Utorak, 09.12.2014. 12:30
Ažurirano: Ponedjeljak, 25.01.2016. 22:51

Predstavljeni Radni model koji prelazi ogradu vladajuće znanosti dopušta postojanje različitih pojava od kojih bi se svakako valjalo zaštititi (6. poglavlje) i pomalo je paradoksalno da se u tom području može pronaći i naša suština – Biće/duša. Iz toga proizlazi da ego kao psihičko “zaštitno odijelo” ne štiti samo od vanjskih nepogoda, već i vlasnika od njega samoga negirajući njegovo postojanje. U najboljem slučaju vlasnika može doživljavati kao “nužno zlo” jer bez njega se ne bi imalo na što odjenuti. Traženje odgovora na to stanje dovodi do niza potpitanja od kojih navodim samo neka:

 

Zašto je takva psihička konstelacija prirodna, odnosno možemo li reći da je ona prirodna (“Bogom dana”) u mjeri u kojoj je već spomenuti Edenski vrt (8. poglavlje)?

Postoji li uopće kod čovjeka urođena mogućnost da se Um razvije prema “diktatu” Bića, tj. prema njegovim željama, izborima i zanimanjima?

Što ako se Um u stvari pojavio na krivom mjestu? Kad kažem krivom, prvenstveno mislim na to da je Um odvojen od Bića/duše. Ovo bi pitanje moglo biti od presudne važnosti.

Možemo li razlog razdvojenosti Uma od Bića tražiti u pretpostavci da ono nije izabralo sadržaje Uma i u tom slučaju govoriti o lažnom ili čak tuđem Umu?

Može li se ego poistovjetiti s Umom ili je samo riječ o okupaciji?

Zašto se ego uopće pojavljuje u Umu, u tom novostvorenom području svjesnosti? Zašto se svojstva Bića – Intelekt, volja/namjera i osjećaji (4. poglavlje) – ne mogu izravno očitovati, a Um koristiti za pohranu iskustava Bića, umjesto da se s vremenom pretvara u skladište tuđih programa?

Je li osnovni razlog postojanja ega upravo razdvojenost Uma od Bića7? Čemu sve to, odnosno što je to ego omogućio, a da Biće nije moglo? Je li valjana radna pretpostavka da je ovaj realitet Biću “neprirodan” i traumatičan? Može li se između ostaloga reći da Biće ne bi pristalo na određene stvari na koje će pristati ego-svijest stvorena vanjskim programiranjem? Valja li i u tom slučaju postaviti pitanje: Cui bono?

Ako u podsvjesnome postoje ožiljci prethodnih egzistencija (samskare, 6. poglavlje) koji su stvarno naši, koliko bi nam truda trebalo da ih, u slučaju da je Um razvijen na pravom mjestu (i bez autopilota), “počistimo” kako se ne bi ponavljali ne u jednom, već možda u čitavom nizu života?

Ususret nesvjesnom

Svoje istraživanje tzv. nesvjesnog započeo sam u namjeri da doznam nešto više o psihopatologiji prouzročenoj parazitskim entitetima i implantatima od kojih bi nas upravo ego-svijest primarno trebala zaštititi (Kotlar, 2011.)Kotlar, D. (2011.), Mala studija o nevidljivim ljudskim i neljudskim entitetima i utjecajima, Zadar, vlastita naklada, dostupno na: http://www.oslobadjanje.com/mala-studija.html. U takvom istraživanju ubrzo se pojavila prilika za potvrđivanje postojanja druge patologije, stvorena zbog već spomenute prevelike kontrole našeg ‘zaštitnika svjesnosti’ – bilo da pod time podrazumijevamo ego/self ili Um čije stvaranje podrazumijeva pojavljivanje spomenutog ega/selfa.

Dosad sam vrlo mnogo puta imao priliku naići na tu patologiju koja bi se mogla opisati kao konflikt između “stanovnika” svjesnog i nesvjesnog područja individualnog polja svjesnosti (Astralnog tijela). Neki od njih bi se mogli okarakterizirati kao konflikt između gospodara i sluge, Bića/duše (Pravog ja) i ega/selfa (lažnog/stečenog ja). Takva su istraživanja redovito započinjala pronalaženjem i čišćenjem parazitskih entiteta/nakačenja, iako bi se ponekad spomenuti konflikt pojavio i u toj fazi.

Krenut ću s Nininim primjerom u čijoj su se seansi javila dva sugovornika: ‘Klupko prošlih iskustava’ i ‘Glasić’. Kada smo doznali da Klupko neprestano stvara određene slike o Nini za nju samu i za okolinu:

7 ^Ako Biće bira jedan od Kalupa baš zato što mu se nalazi “na putu” prema Umu tada bi ovo moglo poslužiti kao nadopuna radne pretpostavke o stvaranju primarnog podidentiteta ili ega/selfa.


 
Creative Commons licenca­ Ovo djelo, ako drugačije nije naznačeno, ustupljeno je pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno 3.0 Hrvatska.